Home Aktuelno Imigracija kao privredna grana

Imigracija kao privredna grana

31
0

Koliko Kanada zarađuje od novih stanovnika?

Toronto, februar 2025. – Dok se političke debate o imigraciji u Kanadi zaoštravaju, ekonomski podaci govore jasnim jezikom: imigranti nisu samo demografski faktor, već ključni pokretač ekonomskog rasta. Analiza pokazuje da imigracija doprinosi kanadskoj ekonomiji desetinama milijardi dolara godišnje kroz poreske prihode, potrošnju, tržište rada i sektor obrazovanja. Raniju odluku da “uvozi” 500 hiljada novih imigranata odlazeći premijer Trudo je smanjio na 350 hiljada, dok lider opozicije konzervaticvac Polievre smatra da je optimalan broj novih stanovnika Kanade

Kanadski bruto domaći proizvod (BDP) u 2023. godini iznosio je 2,6 biliona CAD, a istraživanje Conference Board of Canada pokazuje da imigracija doprinosi rastu BDP-a za 0,3% do 0,5% godišnje. To znači da novi stanovnici svake godine dodaju između 7,8 i 13 milijardi CAD kanadskom gospodarstvu.

“Imigracija ne samo da popunjava radna mesta, već i doprinosi rastu potrošnje i inovacijama u ključnim sektorima,” navodi se u izveštaju Desjardins Group.

Obrazovanje: Međunarodni Studenti kao Ekonomski Motor

Jedan od najznačajnijih ekonomskih faktora imigracije su međunarodni studenti. Kanada je u 2023. godini imala 900.000 međunarodnih studenata, a svaki od njih je prosečno trošio oko 30.000 CAD godišnje na školarinu, smeštaj i troškove života. Ukupni prihod od ove grupe dosegao je 27 milijardi CAD, čime su univerziteti i lokalne zajednice ostvarile značajnu finansijsku dobit.

“Međunarodni studenti su neizostavan deo kanadskog obrazovnog sistema i ekonomije. Njihova potrošnja podržava lokalne poslove, od iznajmljivanja stanova do maloprodaje,” ističe Canadian Bureau for International Education.

Međutim, nakon što je vlada Justina Trudeaua u 2024. najavila smanjenje broja studentskih viza, neki univerziteti su izrazili zabrinutost zbog potencijalnog gubitka prihoda.

Poreski Prihodi: Koliko Imigranti doprinose državi?

Ekonomisti često naglašavaju da imigracija doprinosi stabilnosti penzionog i zdravstvenog sistema jer povećava bazu poreskih obveznika. Prema podacima Statistics Canada, prosečan imigrant plaća između 10.000 i 15.000 CAD godišnje kroz različite poreze.

Sa planiranim godišnjim prilivom od 500.000 novih stalnih stanovnika, to znači da Kanada ostvaruje između 5 i 7,5 milijardi CAD dodatnih poreskih prihoda.

“Zabrinutost oko troškova imigracije često je preterana – novi imigranti brzo postaju poreski obveznici i doprinose stabilnosti javnih finansija,” kaže ekonomista Andrew Griffith, bivši direktor u Immigration, Refugees and Citizenship Canada (IRCC).

Potrošnja i nekretnine: Pokretač tržišta

Imigranti ne samo da popunjavaju radna mesta, već i značajno troše. Prosečno domaćinstvo imigranata godišnje troši oko 50.000 CAD na stanovanje, hranu, transport i druge troškove. Ako u obzir uzmemo 500.000 novih stanovnika godišnje, to znači dodatnih 25 milijardi CAD potrošnje.

Pored toga, imigracija je imala značajan uticaj na tržište nekretnina. Prema podacima Canadian Real Estate Association (CREA), imigracija je odgovorna za 20–30% rasta cena nekretnina u urbanim centrima, poput Toronta i Vankuvera.

“Nekretninski bum u Kanadi nije samo rezultat niskih kamatnih stopa – imigracija igra ključnu ulogu u potražnji za stanovima,” ističe Benjamin Tal, viši ekonomista u CIBC World Markets.

Međutim, brzi rast cena nekretnina izazvao je zabrinutost oko pristupačnosti stanovanja, što je vladu nateralo da uvede mere kontrole imigracije.

Zaključak: Imigracija kao Investicija

Kanadska vlada planira smanjiti broj stalnih imigranata na 380.000 u 2026. i 365.000 u 2027. godini, što je značajan pad u odnosu na raniji cilj od 500.000 godišnje. No, pitanje ostaje – da li će ekonomska dobit od imigracije nadjačati političke pritiske za njeno smanjenje?

Uzimajući u obzir sve ekonomske pokazatelje, ukupan doprinos imigracije kanadskoj ekonomiji iznosi oko 70 milijardi CAD godišnje.

“Imigracija je više od socijalnog pitanja – ona je ključni stub kanadske ekonomije. Bez nje, rast BDP-a bi bio sporiji, tržište rada bi se suočilo s manjkom radne snage, a penzioni sistem bi bio pod većim pritiskom,” zaključuje Mike Moffatt, ekonomista sa Ivey Business School.

Dok se političari prepiru oko brojki, ekonomija jasno pokazuje da je imigracija – velika investicija, a ne trošak.

Pripremio: Nenad Stanković